Na sjeveru je zbog stečaja, vaučerske privatizacije i tenderske rasprodaje preko sto uspješnih preduzeća uništeno i preko četrdeset hiljada radnih mjesta ugašeno, odnosno preko 160 hiljada stanovnika sjevera egzistencijalno osakaćeno, ocijenio je predsjednik NVO „Stečajci” Borislav Ćulafić za „Dan”.
On je naglasio da je samo u Pljevljima, Žabljaku, Bijelom Polju, Kolašinu i Mojkovcu uništeno preko 50 uspješnih preduzeća i zemljoradničkih zadruga sa hiljadama egzistencijalno i sociološki uništenih radnika i njihovih porodica.
– Istovjetna brojka je i na sjeveroistoku države, na teritoriji plavske, andrijevičke, beranske i rožajske opštine, u kojima su ekonomski spržena preduzeća a egzistencijalno ugroženi i bivši radnici i njihovi potomci. Za navedeni ekonomski i egzistencijalni genocid do sada niko nije odgovarao niti makar bio procesuiran – rekao je Ćulafić.
On je rekao da su sjeverne opštine imale preduzeća koja su ne samo hranila hiljade porodica, već su od bivših palanki izgradila moderne gradove sa stambenim zgradama u kojima se skućilo hiljade radnika.
– U Žabljaku pilana Njegovuđa je bila radnička majka i majka čitave žabljačke opštine sa obližnjim šumama i logističkim manjim preduzećima, umrežena u tehnološki lanac davala je blagostanje i radnicima, i opštini, i državi. U Pljevljima je uništen Poljoprivredno-industrijski kombinat s ogromnim bogatstvom, Šumarsko preduzeće Pljevlja, Vojna fabrika namjenske proizvodnje, više zemljoradničkih zadruga s ogromnim zemljišnim površinama, Konfekcija i trikotaža „Tara”, „Velimir Jakić”. U Bijelom Bolju je uništen „Vunko”, fabrike obuće „Lenka” i „Mladost”, Industrija mašina i konstrukcija „Imako”, „Prva petoljetka”. U Beranama i Andrijevici Industrija kože „Polimka”, Fabrika celuloze i papira, ŠIP „Polimlje”, Ciglana, Trgovinsko preduzeće „Jasikovac”, GP „Izgradnja”, „Agropolimlje” Berane, sa 10 radnih jedinica – rekao je Ćulafić.
On tvrdi da je gašenjem „Soko štark – Komovi” u Andrijevici, Fabrike metalske industrije „Termovent”, „Kožne galanterije i konfekcije” ta opština izgubila mnogo.
– U Rožajama su ugašeni „Gornji Ibar”, „Kristal”, „Titeks-Roteks”. U Plavu ŠIK „Bor” Plav, HP „Plavsko jezero”, zatim „Termoplast” u Gusinju, „Titeks-Maksim” Gusinje, „Titeks-Maksim” Murino. U Mojkovcu su ugašeni „Vukman Kruščić”, „Sinjavina”, „Bojna njiva”. U Kolašinu „Impregnacija drveta”, „Eksport drvo” ŠP, AD Šumarsko preduzeće „Bjelasica”. Njih se sjećaju samo stariji, kojih je sve manje, a mladi nijesu svjesni šta su imali u sopstvenim sredinama, kakvu su perspektivu imali u rodnim krajevima uz svoje roditelje i blizu svojih porodica i treba da znaju ko im je uništio sadašnjost i budućnost i ko je za sebe sagradio hramove. Krivce za ovakvo stanje treba tražiti i pozvati na odgovornost – poručio je Ćulafić.
Istakao je da privreda sjevera već 20 godina bukvalno ne postoji.
– Ona postoji samo u sjećanjima bivših radnika i medija, koji pokušavaju da je bar od zaborava otrgnu i da evociraju uspomene na pokojna preduzeća, da pozovu nadležne da odgovorne za smrt hiljade radnih mjesta privedu pravdi. Pored opustjelih fabričkih hala, hotela, transportnih preduzeća i zemljoradničkih zadruga, ostatak bivših preduzeća, nekadašnjih savremenih građevinskih objekata danas su na nivou zanatskih primitivnih radionica sa nekoliko nezadovoljnih radnika, koji prihvataju robovlasnički status kod kvazibiznismena menadžerskih šarlatana i uspješnih špekulanata, kod kojih kao zarađuju crkavicu bar za hljeb – zaključio je Ćulafić.
B.Ma.
Zakon radnike pretvara u robove
Komentarišući izmjene zakona o stečaju, koje će Odbor za ekonomiju razmatrati u srijedu, Ćulafić je kazao da je Privredni sud iz centra moći dobio apsolutnu vlast da sladunjavim zakonskim šarenim lažama pripremi slatkiš u vidu izmjena Zakona o stečaju koji će ponuditi radnicima.
– Takav zakon će ponuditi radnicima koji su pretvoreni u robove kod novonastalih skorojevićkih crnogorskih robovlasnika kako bi ga javnost i radnici što lakše progutali. Stečajni upravnici su desna ruka stečajnim sudijama i poslodavcu, konkretno Privrednom sudu koji ih radno angažuje isključivo po volji rukovodstva, uz dosluh sa naručiocima i volji onih koji priželjkuju i spinuju stečaj kako bi što lakše došli do priželjkivanog plijena zvanog ogromno bogatstvo za male pare, koje će se platiti bilo kad ili nikad – rekao je Ćulafić.
On je poručio da izmjene zakona o stečaju ne trebaju nikome sem centrima moći da bi se amnestirali krivične odgovornosti, iako se ni po dosadašnjem zakonskom rješenju nije desilo da je neko procesuiran a kamoli osuđen ili zaplijenjena nelegalno stečena imovina jednom stečajnom upravniku ili sudiji.